Grad München uspješno prelazi na Linux

Nedavno je Computerworld objavio članak o tome kako napreduje uvođenje Linuxa u gradskoj upravi Munchena. Povod članku je odgovor gradonačelnika na zastupničko pitanje. Naime predstavnik Kršćansko-socijalne unije (CSU) iznio je zabrinutost svoje stranke radi neuspjeha sličnog projekta u Beču. Gradonačelnik Christian Ude odgovorio je da su uvođenjem Linuxa istovremeno smanjeni troškovi i pritužbe korisnika.

Čini se da zaista nema razloga za zabrinutost. Grad je cijeli posao pažljivo isplanirao i financirao. Projekt je započet 2004., a prve migracije su obavljene tek dvije godine kasnije. Do sada je utrošeno 11,7 milijuna eura, od čega je 2 milijuna utrošeno na testiranje, optimizaciju i izradu predložaka za dokumente. Umjesto Microsoftovih vlasničkih formata, propisano je korištenje dokumenata u open document i PDF formatu, što će osigurati da dokumenti budu čitljivi i u dalekoj budućnosti.

Gradonačelnik je u odgovoru na zastupničko pitanje rekao utrošena sredstva predstavljaju jednokratan trošak, da kasniji prelazak na nove inačice LiMuxa (vlastite distribucije Linuxa) neće nositi dodatne trškove. Ostanak na MS Windowsima koštao bi više, na nove licence i neizbježnu nabavu jačih računala otišlo bi 15 milijuna eura, a to bi se ponavljalo pri svakom prelasku na novu verziju Windowsa. Štoviše, nakon prelaska na Linux smanjio se i pritisak na helpdesk, prosječan broj poziva smanjen je sa 70 na 46 mjesečno. Dio tih problema se odnosio na mrežu, printere itd, pa broj poziva koji se tiču samog Linuxa nije poznat.

U ožujku 2012. 10.000 računala pogoni LiMux, zasnovan na Ubuntu distribuciji Linuxa. Na računala su instalirani Open Office, Firefox, Thunderbird i Gimp, a te se aplikacije koriste i na računalima na kojima su još uvijek MS Windowsi. Projekt će biti završen kada na ukupno 12.000 računala bude instaliran LiMux.

Izvorni članak dostupan je na ovom linku.

Vijesti: 
Vote: 
0
No votes yet

Komentari

Muenchen, München ili čak i Minhen, ali nikako Munchen.

Ime standarda je "Open Document Format for Office Applications" ili samo OpenDocument, ne "open document", što bi bio nekakav opći pojam. Slično je i za Open Office, ime predmetnog uredskog paketa je "OpenOffice.org".

<end spellchecker mode>

O ovom projektu čitam već jako dugo, i nikad kraja toj trakavici. Nikad više prijeći na Linux. Ako to ne mogu samodisciplinirani i organizirani Nijemci, kako će drugi? Već ovi južnije (Beč) nisu uspjeli.

Neke brojke mi nisu jasne. Smanjen broj poziva sa 70 na 46? Kojih poziva? Po korisniku, uredu, službi, ukupno? Teško je očekivati da na 10 tisuća desktopova bude tako malen broj poziva. CARNetov centralni helpdesk ima mjesečno na tisuće poziva i mailova.

Na što je utrošeno 11.7 - 2 na testiranje = 9.7 milijuna eura? Nigdje se ne spominje trošak na ljudstvo. Teško je očekivati da će se ljudi/stručnjaci za MS preko noći preobratiti na Linux, dakle moralo se zaposliti još ljudi, ili obučiti one stare. Dobra vijest za pojedince linuksaše koji su dobili posao, loša vijest za tvrtke koje isporučuju softver i hardver. Što je za ekonomiju bolje, u ovom slučaju njemačku?

Kažu da ih MS licence za sva računala koštaju 2.8 milijuna eura. Ali to nije godišnji izdatak, nego samo kada se mijenja inačica Windowsa. Dakle, može se podijeliti s tri. Milijun eura za jedan Minhen - pa to je ništa. A hardver? Nemojmo se zavaravati da današnji Linuxi rade jako dobro sa starim hardverom. Možda rade još i gore, jer driveri (npr. za grafičke kartice) nisu baš optimizirani kao što su to oni za Windows.

Dakle, ja navijam za linux, ali troškovi prijelaza daleko nadmašuju troškove koji bi inače postojali. I to će tako biti još godinama.

I na kraju, može li se ovo preslikati kod nas, ili bilo gdje drugdje? Ja sumnjam. Ali ne sumnjam da ćemo o ovom "pilot" projektu koji traje već 8 godina još čitati.

 

Prije par godina na DORS-ima je nastupio Florian Schießl, informatičar koji sudjeluje u tom projektu. Pedantni Bavarci su u projekt krenuli vrlo oprezno i planski, a trošak koji se spominje je ukupni trošak koji uključuje i ljudstvo. I taj se trošak također dijeli po godinama trajanja projekta. Gradonačelnik u izlaganju kaže da bi, da su ostali na Windowsima, umjesto 11 potrošili 15 milijuna. No smanjenje troškova je samo dio motivacije za ovaj posao. Dodatni razlog kojeg se sjećam iz Florianovog izlaganja je činjenica da je sve službene dokumente potrebno arhivirati u digitalnom obliku. Microsoft stalno mijenja svoj zatvoreni, vlasnički format, pa nema garancije da će za 50 ili 100 godina ti dokumenti biti čitljivi iz softvera koji će se tada koristiti. Tko može tvrditi da će Micrososft još uopće postojati za 100 godina? Zato je vezanje za jednog proizvođača i njegove zatvorene standarde riskantno. Ne znamo ni da li će LInux postojati za 100 godina, no ovdje su važni otvoreni standardi.

Nemam namjeru biti za ili protiv ovog projekta, niti imiplicirati da je nešto slično primjenjivo kod nas, samo sam smatrao da je vijest dovoljno zanimljiva za sistemce pa je vrijedi prenijeti. I naravno, očekivao sam da će je svatko čitati na svoj način, pa se mogu očekivati različite reakcije.

Moj je osobni stav da svatko treba koristiti softver koji mu odgovara, ali da se treba držati standarda koji omogućuju da svi mogu razmjenjivati i čitati dokumente.

Što se pisanja tiče, možda bi trebalo za portal angažirati profesionalnog lektora. Svi mi griješimo, koncentrirajući se više na bit onog što želimo prenijeti nego na pojedine izraze.

No ovogodišnjim DORS-ima najavljen je nastup našeg Darka Parića, koji će govoriti (citiram) "o planovima Vlade RH na području informatizacije javne uprave s posebnim osvrtom na namjere šireg korištenja slobodnog softvera."

:)

Znam da će biti to izlaganje na CLUC-u. Izlaganje je pametno nazvano "širenje korištenja slobodnog softvera". Ne znam što je u planu, ali već zamjena MS Office paketa sa LibreOffice ili Apache OpenOffice paketom je napredak, ali i mjerljiva ušteda. Korisnicima je sučelje poznato, prevedeno je, a period navikavanja je minimalan.

Istina je da je najbitnija uporaba otvorenih standarda, a nadam se da je u planu donošenje propisa da će sve aplikacije koje naručuje država morati rabiti otvorene standarde, a još bolje da su od početka zamišljene kao multiplatformske.

Nisam siguran da će Microsoftov format nestati samo tako, previše je tu dokumenata i godina suverenog vladanja MS Officea. Prije ćemo imati problem pročitati te dokumente s medija (tko još posjeduje disketnu jedinicu ili ZIP drive?).

I da, lektor se vjerojatno ne bi previše obazirao na greške koje sam spomenuo (osim nesretnog glavnog bavarskog grada).

:)

Evo, Želja, sad je to sretan bavarski grad. :)

Ignorirati ispravke pogresaka struke i ispraviti samo jednu pravopisnu (slucajno navedenu), to moze samo Aco :)

U medjuvremenu, zeljno iscekujemo daljnje nastavke ove price: "Minhen i dalje uspjesno prelazi na linux", "Minhen jos nije uspjeno presao na linux, a ka' ce ne zna se" i "Udo dao ostavku jer Minhen nije uspjesno presao na linux". :)