Kako je Microsoft zavolio Linux
Donedavno se podrazumijevala Microsoftova netrpeljivost prema Linuxu i open sourceu, sve dok Satya Nadella, novi izvršni direktor Microsofta koji je naslijedio Stevea Balmera, nije u nedavnom webcastu vizionarski izrekao kako „Microsoft voli Linux“, stojeći ispred ilustracije na kojoj su bili ispisani nazivi Microsoft i Linux, a između njih je stajalo srce.
Na tom događanju MS je najavio brojne servise koje je dodao svom Azure cloud servisu uključujući Cloudera Hadoop i Core OS Linux distribuciju.
Vijest je munjevito odjeknula računalnom zajednicom te izazvala različite reakcije. Još se sjećamo pomalo ograničenih izjava izvršnog direktora Microsofta Steve Ballmera iz 2001. koji je ustvrdio „Linux je rak“. Što se to promijenilo u posljednjih 13 godina i dovelo do javne ljubavi? Nadella, koji nije opterećen starim bitkama, pojasnio je cjelokupnu filozofiju jednostavnom rečenicom da MS samo slijedi novac, te da Microsoft neće preživjeti ako ne bude prihvaćao nove stvari. Nadella je priznao kako Linux čini 20 posto virtualnih servera na Azuru. Najveća Microsoftova konkurencija - Amazon Web Services, Google Compute, OpenStack – svi rade na Linuxu i nude Linux server usluge. Da je Microsoft i dalje tvrdoglavo insistirao na Windowsima, jednostavno ne bi preživio – postao bi irelevantan na tržištu. Još prije nekoliko godina 90% uređaja povezanih na Internet vrtilo je neku verziju Windowsa. Danas je taj broj pao na svega 20%. Zbog toga je Microsoft počeo podupirati različite open source programe kao što su Hadoop, Docker containers i Open Compute projekt. Microsoft je i .Net učinio slobodnim programom koji će se moći kompilirati za Linux i Mac.
Time je označen kraj razdoblja u kojem je vladala paradigma „PC računala i Windowsi su početak i kraj računarstva“. Te paradigme slijepo se držao Ballmer. Uložio je sve resurse na Vistu, koja je doživjela neuspjeh.
Stariji kolege sjećaju se kako je MS netrpeljivo reagirao i na SUN-ovu paradigmu "Computer is network", otvorivši time mogućnost Novellu da izađe na tržište s kvalitetnim rješenjem za umrežavanje Windows računala. Kažu da se u mnogim tvrtkama još uvijek vrti Novell Netware.
Novo doba je doba usluga u oblaku. To je morao prepoznati i Microsoft. Njihov softver sada je dio većeg proizvoda, a Nadella je to sažeo u sintagmi – Microsoft želi biti „mobile-first & cloud-first” kompanija.
Podsjećamo, anti–Linux klima započela se mijenjati još 2008. godine kada je Sam Ramji, direktor Open Source Software grupe istaknuo kako je Microsoftova open source strategija fokusirana na pomaganje korisnicima i partnerima da postanu uspješniji u današnjem heterogenom tehnološkom svijetu. Do 2011. godine Microsoft je dao peti najveći doprinos Linux kernelu. U to vrijeme stručnjaci iz Microsofta radili su na usklađivanju Linuxa s Hyper-V virtualizacojim koja je srce Azura.
U 2014. godinu svijet polako napušta računalna paradigma - stari desktop, a mijenja je računalna paradigma - usluge u oblaku. To je napokon prihvatio i Microsoft – da bi opstao, moraš korektno igrati s drugima, čak i s Linuxom. Time je završila era Stevea Balmera, koji je, kažu poslovni analitičari, tvrtku vodio na sporedni kolosijek.
I naravno, na kraju se vraćamo na pitanje profita. Microsoft će lijepo zarađivati na Linuxu, ne samo u svom oblaku, već i na patentima za koje mu plaća naknadu Samsung. Analitičari kažu da MS zarađuje milijardu dolara više na patentima koje koristi Android nego na prodaji svojih Windowsa za pametne telefone.
Nadellina izjava izazvala je pravu bujicu komentara u medijima, od kojih su neki sumnjičavi i kritični prema Microsoftu, dok ga drugi hvale jer je prihvatio neizbježno i izbjegao moguću propast. U svakom slučaju, radoznalci mogu pročitati različite osvrte na ovim linkovima:
http://www.businessinsider.com/microsoft-is-being-forced-to-love-its-enemy-2012-1
http://www.zdnet.com/why-microsoft-loves-linux-7000035218/
http://venturebeat.com/2014/02/05/why-satya-nadella-could-be-just-right-for-rebooting-microsoft/
- Logirajte se za dodavanje komentara
- Inačica za ispis
- PDF version