MZOS i rad od kuće

Temu rada na izdvojenom radnom mjestu započeli smo pregledom zakonske regulative kako bismo sistemcima približili sve prednosti i nedostatke takvog načina rada. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta pokušali smo saznati dozvoljavaju li rad zaposlenika od kuće i pod kojim uvjetima.

U Ministarstvu odgovaraju kako problematika rada na izdvojenom radnom mjestu „nije posebno uređena“. Oni svim zaposlenicima, koji imaju potrebu raditi od kuće za službene potrebe, omogućuju rad od kuće ili s drugih lokacija. Pritom se pozivaju na Uredbu o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom (NN 33/2006). Riječ je o dokumentu od svega 12 članaka koji na vrlo općenit način govori o mogućnosti rada državnih službenika od kuće. 

Svi zaposlenici o takvom načinu rada mogu informacije pronaći na Intranetu Ministarstva, što znači da nisu javno dostupne. U Ministarstvu naglašavaju kako „rad od kuće s informatičkom podrškom dijele u tri skupine. Prva je mogućnost čitanja elektroničke pošte (korištenjem sustava OWA), od kuće ili na nekoj drugoj lokaciji, za sve zaposlenike (osim onih koji radi prirode svog posla nemaju potrebe koristiti računalo). Također dozvoljavaju izdavanje informatičke opreme (računala i prijenosna računala) za rad od kuće ili s neke druge lokacije, što je omogućeno za oko 30 posto zaposlenika koji iskažu potrebu za radom od kuće za službene potrebe. Treća su skupina zaposlenici, njih oko tri posto, koji imaju pristup MZOS-a za rad od kuće preko VPN-a. U te se zaposlenike ubrajaju primjerice zaposlenici Službe za internu informacijsku infrastrukturu“.

U Ministarstvu pod prednosti takvog rada ističu da „zaposlenici mogu brže i jednostavnije obavljati zadane poslove i zadatke izvan prostorija Ministarstva, na službenom putu ili izvan radnog vremena“. Korist za Ministarstvo, kako ističu jest da se svi hitni poslovi mogu obaviti na vrijeme, brže i kvalitetnije, bez obzira nalazi li se zaposlenik u službenim prostorijama MZOS-a ili ne.

Za kraj dodaju kako produktivnost zaposlenika koji rade od kuće ili na službenom putu ne mjere sustavno, ali je evidentno da omogućavanje rada od kuće donosi obostranu korist za obavljanje poslova.

Stječe se dojam kako ovdje nije riječ o klasičnom radu na izdvojenom radnom mjestu opisanom u Zakonu o radu već o dozvoli Ministarstva da pojedini zaposlenici budu dostupni svom poslodavcu putem službenog telefona ili računala izvan radnog vremena, na službenom putu ili na godišnjem odmoru.

Povezani članci:

Rad od kuće pod istim uvjetima kao u uredu

Zašto razvijene zemlje potiču rad od kuće?