Rad od kuće pod istim uvjetima kao u uredu

Premda u svijetu praksa rada od kuće postoji već više od 50 godina, mogućnost takvog rada u hrvatsko zakonodavstvo uvedena je tek prije nekoliko godina. Naime, Zakon o radu (NN 149/09, 61/11) takav oblik rada prepoznaje pod sintagmom rad na izdvojenom mjestu rada. 

Poslodavci koji potiču takav način rada prepoznali su brojne njegove prednosti poput racionalnije iskorištenosti radnog prostora, smanjenja troškova, ali i veće produktivnosti zaposlenika. S druge strane, zaposlenici koji se odlučuju za rad na izdvojenom radnom mjestu ističu prednosti u stvaranju prirodnijeg balansa između obiteljskih i poslovnih obveza, imaju mir u kući za izvršavanje kompleksnih poslovnih zadaća, a štede vrijeme i živce koji se gube u gužvama svakodnevnog prijevoza na posao.   

Kod rada na izdvojenom radnom mjestu važno je znati nekoliko osnovnih stvari koje propisuje Zakon o radu.

Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim je pravima izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca. Drugim riječima, plaća mu ne smije biti manja od plaće kolege koji na istom poslu radi u uredu. Također, količina poslova i rokovi njegovog izvršenja ne smiju radnika onemogućiti u korištenju prava na odmor (dnevni, tjedni, godišnji) koji mu po zakonu pripada.

Pitanje rada na izdvojenom mjestu može se urediti ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom kojim su utvrđeni uvjeti rada kod poslodavca. Ugovor o radu za obavljanje posla na izdvojenom radnom mjestu, pored svih redovnih stavaka mora sadržavati i dodatne stavke, a to su: trajanje redovitog radnog tjedna, dnevnim, tjednom ili mjesečnom vremenu, obvezatnoj nazočnosti radnika na radnom mjestu, rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, strojevima, alatima i opremi za obavljanje posla koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati, uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje posla, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Svaki sklopljeni ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, poslodavac je dužan prijaviti nadležnoj inspekciji rada u roku od 15 dana od njegovog sklapanja. Ukoliko to ne učini, slijede kazne od 60.000 do 100.000 kuna.

Poslodavci trebaju imati na umu da izdvojeno radno mjesto mora biti osigurano na isti način kao i ono u matičnom poduzeću. Drugim riječima, provjeravaju se elementi radne okoline (veličina radnog prostora, buka, mikroklimatski uvjeti, svjetlo, način napajanja električne opreme...), oprema radnog mjesta (računalna oprema, radna površina i stolac, police...) te osposobljenost radnika za gašenje požara te pružanje prve pomoći u skladu s važećim zakonodavstvom o zaštiti i sigurnosti na radu. Poslodavac je obvezan provesti procjenu opasnosti na izdvojenom radnom mjestu i osposobljavati radnike za rad na siguran način. Procedura mora specificirati i ponašanje u slučaju incidentnih situacija, a odgovornost radnika mora biti jasno označena u ugovoru o radu ili aneksu ugovora.

Radnik koji radi od kuće mora voditi računa da mora ispoštivati jednu važnu ugovornu obvezu, a to je da u određeno vrijeme mora biti nazočan na mjestu rada zbog mogućnosti nadzora od strane poslodavca. Isto tako, bitno je da zaposlenik poslodavcu dostavi sve informacije važne za evidenciju radnog vremena onako kako to propisuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11). Riječ je o softverskim obrascima za evidenciju koje prema Pravilniku izrađuju poslodavci, a sadrže: dnevno radno vrijeme, noćni rad, prekovremeni, sate godišnjeg odmora i dr.

Premda se čini logičnim da profesije poput informatičara i administratora sustava imaju mogućnost rada od kuće, čini se da je takva mougućnost još uvijek nedovoljno prepoznata kod poslodavaca, ali i samih zaposlenika.

Povezani članci:

MZOS i rad od kuće

Zašto razvijene zemlje potiču rad od kuće?