Sakupljač feed-ova

Postovani korisnici, u srijedu, 14.02.2024. izmedju 15:30 i 16:00, CARNET ce obavljati radove u CARNET mreznom sjedistu za Sibensko-kninsku zupaniju. Uslijed radova moguci su kratkotrajni ispadi CARNET ustanova clanica sa podrucja Sibensko-kninske zupanije. Unaprijed zahvaljujemo korisnicima na strpljenju i razumijevanju. S postovanjem, -- Mrezni operativni centar (Network Operations Center - NOC) Odjel mrezne infrastrukture Hrvatska akademska i istrazivacka mreza - CARNET Josipa Marohnica 5, 10000 Zagreb tel: +385 1 6661 555 www.carnet.hr

Otkrivene su kritične ranjivosti u Fortinet FortiOS SSL VPN-u: 

• CVE-2024-21762 (CVSS 9.6) – omogućuje udaljenom, neautentificiranom napadaču izvršavanje proizvoljnog programskog kôda ili naredbi putem posebno oblikovanih HTTP zahtjeva. 
• CVE-2024-23113 (CVSS 9.8) – ranjivost u FortiOS fgfmd servisu koja omogućava udaljenom, neautentificiranom napadaču izvršavanje proizvoljnog programskog kôda ili naredbi putem slanja posebno oblikovanih zahtjeva. 

Fortinet je napomenuo da se ranjivost CVE-2024-21762 već potencijalno iskorištava.  

Iskorištavanje navedenih ranjivosti Fortineta može dovesti do ransomware napada ili kibernetičke špijunaže. 

Savjete Fortineta možete pročitati na:  

• https://www.fortiguard.com/psirt/FG-IR-24-015 
• https://www.fortiguard.com/psirt/FG-IR-24-029 

Ranjivi sustavi:  Preporuka: • FortiOS inačice 7.4.0 do 7.4.2 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.4.3 ili noviju • FortiOS inačice 7.2.0 do 7.2.6 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.2.7 ili noviju • FortiOS inačice 7.0.0 do 7.0.13 Nadograditi na FortiOS inačicu 7.0.14 ili noviju • FortiOS inačice 6.4.0 do 6.4.14 Nadograditi na FortiOS inačicu 6.4.15 ili noviju • FortiOS inačice 6.2.0 do 6.2.15 Nadograditi na FortiOS inačicu 6.2.16 ili noviju • Sve 6.0 FortiOS inačice migracija na stabilne inačice sustava 

Savjetujemo da provjerite mrežne zapise kako biste se uvjerili da nije ostvaren neovlašteni pristup sustavu te implementirajte uvjetovana pravila pristupa (npr. GeoIP blokiranje) kako biste umanjili izloženost napadu. 

The post FORTINET KRITIČNE RANJIVOSTI first appeared on CERT.hr.

Postovani, Za ucitelje i nastavnike osnovnih i srednjih skola, u okviru CARNET-ove konferencije za korisnike - CUC 2024, organiziramo novo natjecanje pod nazivom "Uho, grlo, DOS". Natjecanjem se zeli potaknuti koristenje CARNET-ovih digitalnih obrazovnih sadrzaja, scenarija poucavanja i njihovu primjenu u nastavi te motiviranje na stjecanje digitalnih kompetencija koristenjem CARNET-ovih obrazovnih sadrzaja (e-tecajeva i EduBlica). Pozivamo sve zainteresirane da se prijave i postanu primarijusi u primjeni CARNET-ovih digitalnih obrazovnih sadrzaja! Primarijusi prva tri rada, s najvise dodijeljenih bodova prema kriterijima za ocjenjivanje, osvajaju kotizaciju, smjestaj i organizirani prijevoz za sudjelovanje na konferenciji CUC 2024. Pobjednicima smo osigurali i 15-minutno interaktivno izlaganje na konferenciji, na kojem ce predstaviti svoje radove. Vazni datumi: - Rok za prijavu - 18. ozujka 2024. - Objava primarijusa - 27. ozujka 2024. - CARNET-ova konferencija za korisnike - 17. do 19. travnja 2024. Vise informacija o natjecanju saznajte na adresi https://www.skole.hr/uho-grlo-dos/ . Sretno! CARNET-ov tim natjecanja "Uho, grlo, DOS"

U Narodnim novinama (NN 14/2024), 7. veljače 2024. godine, objavljen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148, skraćeno Direktiva NIS2.

Ovim se Zakonom uređuju:

• postupci i mjere za postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti,
• kriteriji za kategorizaciju ključnih i važnih subjekata,
• zahtjevi kibernetičke sigurnosti za ključne i važne subjekte,
• posebni zahtjevi za upravljanje podacima o registraciji naziva domena i kontrola njihove provedbe,
• dobrovoljni mehanizmi kibernetičke zaštite,
• nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti i njihove zadaće i ovlasti,
• stručni nadzor nad provedbom zahtjeva kibernetičke sigurnosti,
• prekršajne odredbe,
• praćenje provedbe ovoga Zakona i druga pitanja od značaja za područje kibernetičke sigurnosti.

Zakonom se uspostavlja okvir strateškog planiranja i odlučivanja u području kibernetičke sigurnosti te utvrđuju nacionalni okviri upravljanja kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.

Postizanje i održavanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti, posebno kroz razvoj i kontinuirano unaprjeđenje politika kibernetičke zaštite i njihove provedbe, razvoj nacionalnih sposobnosti u području kibernetičke sigurnosti, jačanje suradnje i koordinacije svih relevantnih tijela, jačanje suradnje javnog i privatnog sektora, promicanje razvoja, integracije i upotrebe relevantnih naprednih i inovativnih tehnologija, promicanje i razvoj obrazovanja i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti te razvojne aktivnosti usmjerene na jačanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti od nacionalnog su značaja za Republiku Hrvatsku.

Cilj je ovoga Zakona uspostavljanje sustava upravljanja kibernetičkom sigurnošću koji će osigurati djelotvornu provedbu postupaka i mjera za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti u sektorima od posebne važnosti za nesmetano obavljanje ključnih društvenih i gospodarskih aktivnosti i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Zakonom je obuhvaćen veći broj sektora (19) što pretpostavlja veći obuhvat obveznika Zakona naspram Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga iz 2018. godine kojim se preuzela NIS Direktiva iz 2016. godine.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Nacionalni CERT sudjeluju u provedbi pojedinih odredbi Zakona i navedeni su kao nositelji pojedinih uloga i odgovornosti u implementaciji.

CARNET kao subjekt koji obavlja funkcije registra naziva vršne nacionalne internetske domene u Republici Hrvatskoj postaje subjekt primjene obveza iz Zakona koje se odnose na sektore visoke rizičnosti u sektoru Digitalna infrastruktura.

Nacionalni CERT je nadležni CSIRT pri CARNET-u uz nadležni CSIRT pri središnjem državnom tijelu za kibernetičku sigurnost (CSIRT je kratica za Computer Security Incident Response Team, odnosno nadležno tijelo za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata, za koju se koristi i kratica CERT (Computer Emergency Response Team)).

Središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost, kroz Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost i CARNET, kroz Nacionalni CERT, obavljaju zadaće CSIRT-a na nacionalnoj razini, prema podjeli nadležnosti iz Priloga III. Zakona u kojem se nalazi Popis nadležnosti u području kibernetičke sigurnosti.

Nacionalni CERT je nadležni CSIRT za sve vrste subjekata u sektorima Bankarstvo, Infrastruktura financijskog tržišta, Istraživanje i Sustav obrazovanja te za Registar naziva vršne nacionalne internetske domene u sektoru Digitalna infrastruktura.

Nacionalni CERT obavlja zadaće nadležnog CSIRT-a za javne i privatne subjekte, uključujući građanstvo, a koji nisu kategorizirani kao ključni ili važni subjekti sukladno ovom Zakonu. Takvi subjekti mogu provoditi samoprocjene kibernetičke sigurnosti za mrežne i informacijske sustave kojima se služe u svom poslovanju ili u pružanju svojih usluga, te mogu dobrovoljno obavijestiti o svakom značajnom incidentu, ostalim incidentima, kibernetičkim prijetnjama ili izbjegnutim incidentima.

U članku 43. Nacionalna platforma za prikupljanje, analizu i razmjenu podataka o kibernetičkim prijetnjama i incidentima – PiXi platforma zakonom je određena kao jedinstvena ulazna točka za obavještavanje o kibernetičkim prijetnjama i incidentima u svrhu obavještavanja o značajnim incidentima i obavještavanja na dobrovoljnoj osnovi o svakom incidentu, kibernetičkoj prijetnji i izbjegnutom incidentu. Razvoj i upravljanje PiXi platformom u nadležnosti je CARNET-a.

U Prilogu I. Zakona navedeni su Sektori visoke rizičnosti: energetika (podsektori: električna energija, centralizirano grijanje i hlađenje, nafta, plin, vodik), promet (podsektori: zračni promet, željeznički promet, vodeni promet, cestovni promet), bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za ljudsku potrošnju, otpadne vode, digitalna infrastruktura, upravljanje uslugama IKT-a (B2B), javni sektor i svemir.

U Prilogu II. Zakona navedeni su drugi kritični sektori: poštanske i kurirske usluge, gospodarenje otpadom, izrada, proizvodnja i distribucija kemikalija, proizvodnja, prerada i distribucija hrane, proizvodnja (podesktori: proizvodnja medicinskih proizvodai in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, proizvodanj računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, proizvopdnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava), pružatelji digitalnih usluga, istraživanje i sustav obrazovanja.

U Prilogu III. Zakona nalazi se Popis nadležnosti u području kibernetičke sigurnosti koji navodi sektore, podsektore, vrste subjekata, nadležna tijela za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti, nadležna tijela za provedbu posebnih zakona i nadležne CSIRT-ove.

U Prilogu IV. Zakona navodi se obvezni sadržaj nacionalnog akta strateškog planiranja iz područja kibernetičke sigurnosti, kojeg donosi Vlada na prijedlog središnjeg državnog tijela za kibernetičku sigurnost, kao srednjoročni akt strateškog planiranja iz područja kibernetičke sigurnosti. Aktom strateškog planiranja se utvrđuju posebni ciljevi i prioriteti u području razvoja kibernetičke sigurnosti koji najmanje obuhvaćaju javne politike iz Priloga IV., okvir za praćenje i vrednovanje provedbe ciljeva i prioriteta.

Rokovi za donošenje provedbenih propisa

U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti provedbeni propis o kategorizaciji subjekata, vođenju popisa ključnih i važnih subjekata i posebnog registra subjekata.

U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti srednjoročni akt strateškog planiranja.

U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama.

U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada će donijeti Plan provedbe vježbi kibernetičke sigurnosti.

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

The post Objavljen je Zakon o kibernetičkoj sigurnosti (NN 14/2024) first appeared on CERT.hr.

Nacionalni CERT zamijetio je nove pokušaje prijevare u kojima putem telefonskog poziva prevaranti uvjeravaju građane da im je osobna iskaznica korištena u kriminalnim radnjama.  

Prilikom dolaznog poziva pokazuje se hrvatski broj, a osobe komuniciraju na engleskom jeziku. 

• Građani javljaju kako su zaprimili pozive koji započinju automatiziranom porukom „your ID has been used in criminal activity and there is active arrest warrant, press 1 to talk to an agent“  

Prevaranti građane uvjeravaju da im je kompromitirana ili istekla osoba iskaznica te ih usmjeravaju na javljanje jednom od „operatera/agenata”. 

• Nakon što se pritisne broj 1, javlja se osoba koja se na engleskom jeziku predstavlja kao zaposlenik hrvatske policije. 

Ovakav tip prevare se koristi za krađu osobnih podataka, a potencijalno i krađu financijskih sredstava. 

Savjeti za građane: 

Hrvatska policija s Vama neće započeti razgovor automatiziranom porukom na engleskom jeziku. 

Prekinite komunikaciju čim prepoznate prijevaru. 

NE dijelite osobne podatke s nepoznatim osobama. 

NE slikajte osobne dokumente i ne šaljite ih nepoznatim osobama. 

NE uplaćujte novac nepoznatim osobama za sumnjive usluge ili ucjene. 

Prijavite pokušaj prijevare i podijelite informaciju s drugima kako oni ne bi postali žrtve. 

The post UPOZORENJE! Građani zaprimaju pozive u kojima se napadač predstavlja kao policija first appeared on CERT.hr.

Postovani korisnici, U petak, 09.02.2023. izmedu 07:00 i 14:00 sati, CARNET ce obavljati radove u cvoristu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Uslijed radova moguci su pojedinacni kratkotrajni ispadi CARNET ustanova clanica koje su spojene na navedeno cvoriste. Ustanove clanice koje imaju redudantne veze nece osjetiti radove. Unaprijed zahvaljujemo korisnicima na strpljenju i razumijevanju. S postovanjem, -- Mrezni operativni centar (Network Operations Center - NOC) Odjel mrezne infrastrukture Hrvatska akademska i istrazivacka mreza - CARNET Josipa Marohnica 5, 10000 Zagreb tel: +385 1 6661 555 www.carnet.hr

Dan sigurnijeg interneta obilježili smo s jednom konferencijom i dva školska predavanja.

Na poziv OŠ Jure Kaštelana i SŠ ban Josip Jelačić iz Zaprešića održali smo predavanja na temu kibernetičke sigurnosti.

U suradnji s Udrugom Suradnici u učenju i HAKOM-om održali smo ovog utorka (6.2.2024.) tematsku konferenciju “Potraga za boljim internetom”, s koje je poslana poruka o potrebi snažnije prevencije elektroničkog nasilja, zaštite osobnih podataka djece, stvaranja sigurnog virtualnog okružja te dostupnosti kvalitetnih internetskih sadržaja za djecu i mlade. Jedan od najvažnijih dana u kalendaru internetske sigurnosti okupio je brojne relevantne sugovornike, ali i nastavnike i učenike obrazovnih ustanova diljem Hrvatske kako bi se ukazalo na svakodnevnu potrebu zaštite djece i mladih.

Na početku konferencije prisutnima su se obratili: Miran Gosta, ravnatelj HAKOM-a, Marina Dimić Vugec, voditeljica Odjela za upravljanje kibernetičkom sigurnošću – Nacionalnog CERT-a te Darko Rakić, predsjednik udruge Suradnici u učenju.

U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026.

Ana Babić Pezo, savjetnica Pravobraniteljice za djecu kazala je kako digitalni svijet pruža mnogo mogućnosti, a svi dionici u sustavu zaštite moraju dati svoj doprinos. U tijeku je izrada Nacionalnog  programa za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje od 2024. do 2026. te ćemo napokon dobiti dokument koji će regulirati ovo područje. Također, istaknula je kako Hrvatska napokon ima i krovno tijelo što do sada nije bio slučaj, a to je Središnji državni ured za demografiju i mlade te je ukazala na nedovoljnu razmjenu podataka i iskustava između institucija.

Održana su dva okrugla stola:

Okrugli stol na temu „Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“, kojim je moderirala Lidija Kralj iz udruge Suradnici u učenju, okupio je brojne sudionike koji su razmijenili iskustva i informacije. U radu okruglog stola sudjelovali su Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije, Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja Agencije i predsjednika Vijeća Agencije za elektroničke medije, Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet, Tanja Zaninović iz HAKOM-a, Jakov Kiš iz CARNET-ova CERT-a, Anamarija Mladinić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, Neven Ricijaš iz Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Okrugli stol „Pružanje podrške djeci i mladima za sigurnije odrastanje u digitalnom svijetu“

O izazovima i svemu onom što znaju za drugim okruglim stolom na temu „Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu“ govorila su djeca, a riječ je o učenicima osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske. Od njih se iz prve ruke moglo čuti koje društvene mreže koriste i s kojom svrhom, kako se ponašaju u razgovoru, na koji način ostavljaju digitalne tragove, kupuju li sigurno na internetu, na koji su način doživjeli pokušaje prevare i kako su se u takvim situacijama ponašali, kako prepoznati pokušaje prevara, lažne stranice i profile. Na poruke nepoznatih osoba ne treba odgovarati, potrebno je imati opciju privatnih profila, ne prihvaćati poruke nepoznatih osoba, paziti na gramatičku ispravnost rečenica i uvijek biti na oprezu – savjeti su to koje su podijelili svojim vršnjacima. Inače, panelisti ovog okruglog stola bili su Petra Brtan iz OŠ Novska, Gabriel Rakušić, učenik OŠ OŠ Matija Gubec, Piškorevci, Toni Firizin, učenik OŠ Grohote, otok Šolta, Marija Samsa, učenica OŠ Ivana Gorana Kovačića, Vrbovsko, Luka Haluška, učenik OŠ August Cesarec, Ivankovo, Paola Mikša, učenica OŠ Zdenka Turkovića, Kutjevo, Tijana Barlović, učenica Srednje škole Prelog, Lara Lukić, učenica Srednje škole Konjščina i Ema Pap, učenica Tehničke škole, Vinkovci. Moderatorica je bila Helena Valečić iz Udruge suradnici u učenju.

Okrugli stol „Izazovi odrastanja u digitalnom svijetu“

Drugi dio konferencije održan je online i obuhvatio je čitav niz korisnih tema, o kojima se više može vidjeti na poveznici. 

The post Obilježili smo Dan sigurnijeg interneta 2024. first appeared on CERT.hr.

U protekloj godini zabilježen je veliki porast broja sustava zaraženih zlonamjernim kôdom.

U 2023. godini Nacionalni CERT zaprimio je i obradio 1236 računalno-sigurnosnih incidenata odnosno 4,63 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Najučestaliji su phishing (49%) i scam incidenti, dok najveći porast od čak 263 posto bilježe incidenti tipa sustav zaražen zlonamjernim kôdom što označava uspješno ostvarenu kompromitaciju i  zaraženost uređaja zlonamjernim kôdom.

Raspodjela incidenata po tipu u 2023. godini

Nacionalni CERT primao je i statistički obrađivao podatke i o botovima na računalima krajnjih korisnika. Značajno se povećao broj registriranih zaraženih računala u Hrvatskoj. Zbroj zabilježenih botova iznosi 138.676, što je povećanje od 201,3 posto u odnosu na 2022. godinu. Srednja vrijednost broja botova po danu za 2023. godinu iznosila je oko 800.

Nove tehnike napada i sofisticiranije kampanje poput korištenja QR kôda i relevantnih informacija, poput povrata poreza, subvencija za troškove stanovanja ili prelaska na euro, poslužile su za bolje ciljanje i vjerodostojnije iskorištavanje građana. Napadači vješto prikupljaju javno dostupne informacije i manipuliraju korisnike kako bi ostvarili financijsku korist.

Tijekom 2023. Nacionalni CERT sudjelovao je u radu nacionalnih i međunarodnih tijela kojima je cilj povećanje kibernetičke sigurnosti te u međunarodnim vježbama – CyberSOPEx uz koordinaciju ENISE – Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost te NATO-ovoj vježbi Cyber Coalition 2023. Kao nacionalni koordinator provedbe europske kampanje za podizanje svijesti javnosti o kibernetičkoj sigurnosti u okviru obilježavanja Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti organizirano je četvrto izdanje hrvatskog CTF natjecanja za učenike srednjih škola u kojemu je sudjelovalo 315 učenika iz 40 srednjih škola. Tijekom godine, održan je i niz edukacija i predavanja za učenike, nastavnike, studente te stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti.

Zaključujemo kako je Nacionalni CERT u 2023. godini ostvario značajne pomake na području nacionalne i međunarodne suradnje, medijske prisutnosti, daljnjeg usavršavanja djelatnika te na području povećanja razine spremnosti na odgovor na sve složenije sigurnosne izazove

Preuzmite Godišnji izvještaj Nacionalnog CERT-a.

Godišnji izvještaj Nacionalnog CERT-a za 2023. godinuDownload

The post GODIŠNJI IZVJEŠTAJ RADA NACIONALNOG CERT-A ZA 2023. GODINU first appeared on CERT.hr.

Javno su postale dostupne upute za iskorištavanje ranjivosti Jenkinsa – open source poslužitelja za automatizaciju razvoja softvera.

U Jenkinsu su otkrivene dvije ranjivosti:

CVE-2024-23897 – napadaču omogućuje pristup i čitanje proizvoljnih datoteka.

Ova ranjivost proizlazi iz args4j parsera koji automatski proširi sadržaj datoteke ako argument naredbene linije počinje znakom „@“.

CVE-2024-23898 – omogućuje izvršavanje naredbe u Command Lineu navođenjem žrtve da klikne zlonamjernu poveznicu.

Preuzmite zakrpe za navedene ranjivosti. Izdani su i savjeti u kojima su opisani različiti scenariji napada. Ako iz nekog razloga ne možete preuzeti zakrpe, opisani su i koraci za mitigaciju ranjivosti.

Izvor: bleepingcomputer.com

The post Jenkins kritične ranjivosti first appeared on CERT.hr.

Često se u pisanoj komunikaciji putem elektroničke pošte, društvenih mreža ili objava na webu koriste skraćeni oblici URL adresa tzv. skraćeni linkovi ili poveznice na kojima se nalazi neki sadržaj ili vode do nekog sadržaja. Prednosti ovog rješenja su veća vizualna prihvatljivost, lakše upisivanje ili pamćenje, manji broj znakova u porukama ili objavama i zbog tih obilježja općeprihvaćeno rješenje za elektroničku komunikaciju, prijenos informacija pa čak i spajanje na online sastanke. Sadržaj koji se “krije” na toj skraćenoj inačici nama nije vidljiv i ne znamo gdje će nas zapravo skraćeni URL odvesti ili što ćemo klikom na link preuzeti.

Najčešće prepoznajemo skraćene URL-ove po servisu putem kojeg se skraćuju (npr. bit.ly, goo.gl, tinyurl.com i dr.), no koji je izvorni URL zapravo skraćen ne vidimo što predstavlja veliki rizik da će nas klik na taj link odvesti na phishing stranicu ili pokrenuti preuzimanje zlonamjernog softvera na uređaj. Tako i kriminalci iskorištavaju servise za skraćivanje URL-a za svoje zlonamjerne aktivnosti.

Sigurnosni savjeti za skraćene URL-ove

Ako ste sumnjičavi prema skraćenom URL-u, nemojte ga kliknuti. 

Prije nego kliknete otkrijte koji je izvorni URL

• Koristite značajku pregleda servisa za skraćivanje URL-a. Upišite skraćeni URL u adresnu traku svog web preglednika i dodajte znakove opisane u nastavku da biste vidjeli pregled izvornog URL-a:
  • tinyurl.com : Između “https://” i “tinyurl”, upišite  preview
  • Primjer:  https://preview.tinyurl.com/bdddz3vn

• • bit.ly: Na kraju URL-a upišite  +
  • Primjer: https://bit.ly/3SsRE5k+

• Koristite alat za provjeru URL-ova – Prije korištenja bilo kojeg od ovih alata, uvijek budite oprezni i provjerite pouzdanost samog alata kako biste osigurali sigurnost vašeg računala ili privatnosti.

• CheckShortURL
• GetLinkInfo
• CheckTinyURL
• URL X-ray
• Unshorten.It

Prije nego što skratite URL, razmislite o alternativama

• Koristite opisni tekst veze s punim URL-om. U e-porukama i na web stranicama najbolje je koristiti opisni tekst veze iza kojeg stoji puni URL. To ljudima daje do znanja kamo će biti usmjereni nakon što kliknu, a prelaskom pokazivača preko linka prikazuje se cijeli izvorni URL. Takva praksa preporuča se za digitalnu pristupačnost sadržaja.

• Nemojte koristiti skraćeni URL za prijave. Ako usmjeravate ljude na stranicu koja zahtijeva prijavu, dopustite im da vide cijeli URL i recite im da će biti potrebna prijava.

• Jasno navedite odredište kada morate koristiti skraćeni URL. Na nekim društvenim mrežama skraćeni URL je jedina opcija radi ograničenja broja znakova i u tom slučaju treba korisnike jasno obavijestiti na što će ih taj URL odvesti.

Više o temi: Best URL shorteners https://adguard.com/en/blog/best-url-shorteners.html

The post Oprezno sa skraćenim linkovima first appeared on CERT.hr.

Dosad smo govorili o crnim, bijelim i sivim hakerima. Kakvi su to onda rozi?

Podsjetimo se kako ide glavna podjela:

Hakeri crnog šešira – hakeri koji svoje znanje o računalnim sustavima koriste u zlonamjerne svrhe i za vlastitu korist iskorištavaju ranjivosti u sustavima.

Hakeri bijelog šešira – hakeri koji svoje znanje koriste kako bi osnažili sustave otkrivanjem i ispravljanjem njihovih ranjivosti.

Hakeri sivog šešira – hakeri koji u svom djelovanju ponekad koriste nedozvoljene metode ili prekoračuju etičke granice, no ne nužno za svoju korist.

U svijetu kibernetičke sigurnosti hakeri rozog šešira imaj važnu ulogu. Oni su hakeri na početku svoje karijere, učenici, istraživači, entuzijasti koji svojom znatiželjom i istraživanjem otvaraju nove poglede i održavaju kontinuitet razvoja kibernetičke sigurnosti.

Vođeni su radoznalošću, a učiti vole kroz praktične, opipljive primjere u kojima isprobavaju različite alate u okolini koju su sami postavili. Na taj način često i sami otkriju nova rješenja koja je dosadašnja praksa previdjela.

Rozi šeširi vole platforme koje im pružaju novo znanje, vole svoje znanje pokazivati na Capture The Flag (CTF) i drugim natjecanjima, ali pored kompetitivnog duha isto tako vole i dijeliti svoje znanje s vršnjacima i ostatkom zajednice.

Mnogi rozi šeširi prerastu u bijele. Od njih nastaju stručnjaci. Mnogi mladi hakeri se specijaliziraju i postanu stručnjaci koji svojim znanjem doprinose sigurnosti važnih i velikih sustava. U profesiji koja zahtjeva kontinuirano usavršavanje i prilagođavanje, njihova znatiželja je pravi alat koji mogu iskoristiti kako bi držali korak s razvojem tehnologije.

Rozi šeširi su budućnost kibernetičke sigurnosti, oni će jednog dana svoje znanje i utjecaj prenijeti na nove generacije, oni će sačinjavati sigurnosnu zajednicu i razvijati sigurnost za sustave s kojima se još nismo ni susreli.

Zato za kraj donosimo nekoliko savjeta za sve roze šešire i one koji bi se htjeli početi baviti kibernetičkom sigurnosti:

1. Učite i usavršavajte svoje znanje. Iskoristite znanje dostupno na internetu, razne obrazovne platforme i ako ste u mogućnosti pronađite mentora koji Vas može usmjeriti.
2. Držite se etičkih načela i poštujte zakon. Virtualna računala i kontrolirani uvjeti Vam omogućuju simuliranje bilo kakvog događaja za testiranje vlastitih sposobnosti.
3. Povežite se u zajednicu s drugim entuzijastima s kojima možete podijeliti svoje ideje i raspravljati o najnovijim tehnologijama i događajima.
4. Sudjelujte u CTF natjecanjima (npr. HACKNITE) kako bi testirali svoje znanje.

Izvor: Who Are Pink Hat Hackers? – Blue Goat Cyber

The post Tko su hakeri rozog šešira? first appeared on CERT.hr.

VMware, kompanija koja se bavi tehnologijom virtualizacije i oblaka, izdala je upozorenje o postojanju ranjivosti u njihovim proizvodima s najvišom mogućom CVSS ocjenom kritičnosti – 9.9.

Ranjivost je dobila oznaku CVE-2023-34063.

Pogođeni proizvodi:

• VMware Aria Automation (ranije poznat kao vRealize Automation)
• VMware Cloud Foundation (Aria Automation)

U Aria Automation-u postoji ranjivost nedostatka kontrole pristupa (Missing Access Control vulnerability) pomoću koje autentificirani napadač može ostvariti neovlašteni pristup udaljenim organizacijama i procesima.

Za otklanjanje ove ranjivosti odmah preuzmite dostupne zakrpe koje su naveden u tablici:

ProductVersionRunning OnCVE IdentifierCVSSv3SeverityFixed VersionWorkaroundsAdditional DocumentationVMware Aria Automation8.16AnyCVE-2023-34063N/AN/AUnaffectedN/AFAQVMware Aria Automation8.14.xAnyCVE-2023-340639.9critical8.14.1 + PatchN/AFAQVMware Aria Automation8.13.xAnyCVE-2023-340639.9critical8.13.1 + PatchN/AFAQVMware Aria Automation8.12.xAnyCVE-2023-340639.9critical8.12.2 + PatchN/AFAQVMware Aria Automation8.11.xAnyCVE-2023-340639.9critical8.11.2 + PatchN/AFAQVMware Cloud Foundation (Aria Automation)5.x, 4.xAnyCVE-2023-340639.9criticalKB96136N/AFAQ

Za više informacija o ovoj ranjivosti posjetite stranicu VMwarea.

The post VMware kritična ranjivost s ocjenom 9.9 first appeared on CERT.hr.

Otkriveno je da zlonamjerna grupa aktera koristi YouTube za širenje Lumma Stealer malvera.

Putem YouTube videa reklamiraju „krekirane“ inačice aplikacija i vode žrtve kroz proces instalacije.

Napadači koriste skraćene poveznice, najčešće pomoću TynURL i Cuttly servisa koje pokreću preuzimanje .NET datoteke za dohvat Lumma Stealer malvera.

Vektor napada – YouTube

Najprije akter preuzme kontrolu nad nečijim YouTube računom te objavi video u kojem objašnjava preuzimanje krekirane verzije određene aplikacije – nude mogućnost besplatnog korištenja programa koji se inače plaća.  

U opisu videa se nalazi poveznica koja pokreće preuzimanje ZIP datoteke sa skrivenim zlonamjernim kôdom koji služi za kasniju fazu napada.  ZIP datoteka sadrži „installer“ koji pokreće preuzimanje Lumma Stalera.

Slika: YouTube kanal koji reklamira besplatnu verziju Sony Vega pro 20 programa (Izvor: fortinet.com)

Lumma stealer je vrsta zlonamjernog softvera koji može ukrasti osjetljive podatke s računala. Krade podatke o sustavu, povijest pretraživanja, podatke o kripto novčanicima i podatke o dodacima u pregledniku. Napisan je u C programskom jeziku i prodaje se na forumima Dark weba. Kako bi izbjegao detekciju, koristi se različitim tehnikama obfuskacije. Tako napadači preusmjeravaju standardni tok procesa, a sam proces ne otvara nove prozore kako ga žrtva ne bi primijetila.

Detalje o ovoj vrsti napada možete pročitati OVDJE.

The post Kako se pomoću YouTube-a šire malveri first appeared on CERT.hr.

Otkrivene su 0-day ranjivosti u Ivanti Connect Secure-u (ICS) (prije poznat kao Pulse Connect Secure) i Ivanti Policy Secure pristupnicima (engl. gateways).

Ranjive su sve podržane verzije – verzije 9.x i 22.x (podržane verzije možete provjeriti OVDJE).

Ranjivosti:

CVE-2023-46805 (Authentication Bypass) CVSS 8.2

– ranjivost omogućuje zaobilaženje autentifikacije u web komponenti Ivanti ICS-a i Ivanti Policy Secure-a te napadaču omogućuje pristup nedostupnim resursima.

CVE-2024-21887 (Command Injection) CVSS 9.1

– ranjivost omogućuje unos naredbi u web komponente ICS-a i Ivanti Policy Secure-a. Autentificiranom administratoru omogućuje slanje posebno napravljenih zahtjeva i izvršavanje proizvoljnih naredbi na uređaju.

Ako se ove dvije ranjivosti iskoriste zajedno, napadač ne mora biti autentificiran kako bi slao zlonamjerne zahtjeve i izvršavao proizvoljne naredbe u sustavu!

Dok se ne izdaju zakrpe za ove ranjivosti, potrebno je što prije poduzeti mitigacijske mjere.

Ivanti je izdao datoteku koju je potrebno što prije implementirati, a može se preuzeti na njihovom portalu.

Detaljan opis primjene mitigacije nalazi se OVDJE.

U slučaju otkrivanja ranjivosti hitno obavijestite Ivanti i Nacionalni CERT na adresu incident@cert[.]hr kako bi spriječili iskorištavanje ranjivosti i buduće računalno-sigurnosne incidente.

Pratite obavijesti Nacionalnog CERT-a.

Nakon izdavanja zakrpi bit će ih potrebno instalirati u što kraćem roku.

[ZAKRPA]

Najnovije informacije o ranjivostima možete pratiti na poveznici:

https://forums.ivanti.com/s/article/CVE-2023-46805-Authentication-Bypass-CVE-2024-21887-Command-Injection-for-Ivanti-Connect-Secure-and-Ivanti-Policy-Secure-Gateways?language=en_US

The post UPOZORENJE! IVANTI KRITIČNE RANJIVOSTI first appeared on CERT.hr.

Uredba 2023/2841 o utvrđivanju mjera za visoku zajedničku razini kibernetičke sigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, objavljena 18. prosinca 2023. godine, stupila je na snagu 7. siječnja 2024. godine.

Cilj ove Uredbe je utvrđivanje mjera kojima se nastoji postići visoka zajednička razina kibernetičke sigurnosti unutar subjekata Unije. Uredba se primjenjuje na subjekte Unije (institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji su osnovani Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (TFEU) ili Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili na temelju tih ugovora). Uredbom se osniva novi Međuinstitucionalni odbor za kibernetičku sigurnost – IICB i uređuje status CERT-EU-a.

Uredba je usklađena s cijevima koji su utvrđeni Strategijom EU za sigurnosnu uniju i Strategijom EU-a za kibernetičku sigurnost te je u skladu s drugim aktima iz područja kibernetičke sigurnosti, a to su NIS 2 Direktiva, Akt o kibersigurnosti i Preporuke Komisije o koordiniranom odgovoru na kibernetičke incidente i kibernetičke krize velikih razmjera.

Cilj je NIS 2 Direktive postići visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije kako bi se poboljšalo funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga je važno da se i subjekti Unije prilagode utvrđivanjem pravila koja su u skladu s NIS 2 Direktivom. Nužno je da svaki subjekt Unije uspostavi unutarnji okvir za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima, jer se tako može postići visoka zajednička razina kibernetičke sigurnosti. Za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima, svaki subjekt Unije trebao bi poduzeti odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere.

Uredbom se uspostavlja unutarnji okvir za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima, upravljanje i kontrolu rizika, te izvještavanje i razmjenu informacija o rizicima. Uredbom se osniva novo tijelo Međuinstitucionalni odbor za kibernetičku sigurnost – IICB čiji je zadatak praćenje provedbe Uredbe, pružanje podrške subjektima Unije u provedbi Uredbe, nadzor nad provedbom i strateško usmjeravanje CERT-EU-a. Postojeći CERT-EU sad postaje Služba za kibernetičku sigurnost institucija, tijela, ureda i agencija Unije, ali zbog prepoznatljivosti zadržava skraćeni naziv – CERT-EU.

Subjekti Unije uspostavit će unutarnje postupke upravljanja kibernetičkom sigurnosti i postupno će uvesti posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima predviđenim Uredbom.

Iako se odnosi na tijela Unije, korisno je pogledati odredbe Uredbe i upoznati se s tekstom članaka koji uređuju sljedeće:

• Okvir za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima – članak 6
• Procjena zrelosti kibernetičke sigurnosti – članak 7
• Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima – članak 8
• Aranžmani za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti -članak 20
• Obveze izvješćivanja – članak 21
• Koordinacija i suradnja pri odgovoru na incidente – članak 22
• Upravljanje velikim incidentima – članak 23

Sadržaj Uredbe se može iskoristiti kao smjernica koja daje obrise okvira u kojima će se kretati obveze subjekata iz opsega primjene NIS 2 Direktive. Dok čekamo donošenje novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti te pripadajućih provedbenih ataka, iz odredbi Uredbe mogu se napraviti planovi aktivnosti kao priprema za sve što nas kao obveznike primjene NIS 2 Direktive očekuje.

Izvor: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/ip_23_6782, Uredba 2023/2841

Izvori dokumenata na hrvatskom jeziku:

UREDBA (EU, Euratom) 2023/2841 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. prosinca 2023. o utvrđivanju mjera za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU TE ODBORU REGIJA o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju COM(2020) 605 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće  JOIN(2020) 18 final

DIREKTIVA (EU) 2022/2555 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2)

Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti)

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2017/1584 оd 13. rujna 2017. o koordiniranom odgovoru na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera

The post Nova Uredba Europske unije iz područja kibernetičke sigurnosti first appeared on CERT.hr.