Konferencija IBM Forum 2011

Ovogodišnja je IBM-ova konferencija održana od 14. do 16. rujna u hotelu Koral, u Umagu. IBM slavi stotu godišnjicu od osnutka tvrtke davne 1911. pa je druženje započelo filmom koji naglašava odabrana dostignuća slavljenika. Iako IBM danas doživljavamo kao informatičku tvrtku, IBM-eri su osjetili potrebu da istaknu i neke druge zasluge: prvi su počeli sa zapošljavanjem invalida, manjina i žena, izjednačili plaće žena i muškaraca, izumili socijalno osiguranje u vrijeme svjetske ekonomske krize itd.

Prisjetio sam se predavanja na jednoj od ranijih konferencija, gdje je IBM-ov stručnjak za ljudske resurse pričao o tome kako paze da kreativci ne upadnu u rutinu i dosadu, pa im nude nove, zanimljive projekte, ili ih šalju na plaćeni odmor da bi napunili baterije. Uzdržat ću se od bilo kakve usporedbe s našim radnim uvjetima. No čovjek mora pomisliti da li je možda odnos prema zaposlenima dio tajne dugovječnosti uspješne tvrtke?

Film je dostupan na Youtubeu. Pronaći ćete još nekoliko zanimljivih slavljeničkih filmova, na primjer o IBM-ovu istraživaču Mandelbrotu i njegovim fraktalima, koji se koriste za otkrivanje bolesnog tkiva i nepravilnosti u radu srčanog mišića, ili za izradu radio antena u mobitelima. Saznat ćete da su IBM-eri promijenili način na koji kupujemo, izumivši linijski kod i blagajne koje ga čitaju, te da bez njih Apollo ne bi sletio na Mjesec. Znate li koja tvrtka već 18 godina zaredom prijavljuje najveći broj patenata? Naravno, to je retoričko pitanje. Na listi najinovativnijih tvrtki prošle je godine četvrto mjesto zauzeo kineski proizvođač mrežne opreme Huawei, koji se također predstavio na konferenciji, a koji u svom razvoju koristi IBM-ove konzultante.

U doba recesije, kada mnoge tvrtke ne znaju hoće li za godinu dana još postojati, prisustvovanje informatičkim konferencijama, za koje se plaća kotizacija i smještaj, može izgledati kao luksuz. Uprave opterećene preživljavanjem nerado odobravaju taj trošak, zanemarujući činjenicu da se radi o dinamičnoj profesiji u kojoj je teško održati korak s razvojem novih tehnologija. Dobro informirani informatičari lakše će odabrati optimalna rješenja za poslovne potrebe svojih poslodavaca. No čak su i neki informatičari skeptični prema konferencijama koje organiziraju tvrtke kojima je to način promoviranja vlastitih proizvoda i usluga. "Sve je to samo presales i navlakuša" - tako se otprilike izrazio kolega koji ove godine preskače Forum. Je li to sindrom kiselog grožđa ili skepticizam stečen iskustvom, ne znam. Znam samo da je krizno razmišljanje obilježilo i ovogodišnju konferenciju i moje prisustvo. Sudionike sam promatrao kao sretnike, zaposlene u organizacijama koje si mogu priuštiti da pošalju svoje informatičare dva dana na more. Osjećao sam obavezu da što više naučim, iako sam na konferenciji bio u vlastitoj režiji. Naime uvjeren sam da informatičar ne smije zaostajati, pa ako poslodavac ne želi investirati u njegovu edukaciju, mora se sam potruditi.

IBM-ov je moto zadnjih godina "Izgradimo pametniji planet", a ove su ga godine prilagodili proslavi: "Stoljeće iskustva za pametniji planet". Nakon uvodnog nastupa direktora IBM Hrvatska Kreše Perice, otvorenje su uveličali veleposlanik SAD James Foley i direktor IBM-a za istočnu evropu David Stokes. Njihova su izlaganja bila zanimljiva: umjesto naše domaće skepse i depresije, pohvalili su Hrvatsku jer razvija demokraciju i tržište, te naglasili potencijal za rast. U Hrvatskoj, kao i u ostalim tranzicijskim zemljama, zaostaje informatizacija državne uprave. Hrvatska se trudi dostići EU standarde, što potvrđuju projekti poput informatizacije sudstva, e-katastar, OIB, projekt koji priprema uvođenje EU sustava carina i trošarina itd.

Nakon što je IBM-ovo računalo DeepBlue pobijedilo svjetskog prvaka u šahu, računalo nazvano po nekadašnjim direktoru IBM-a Watsonu pobijedilo je početkom ove godine na popularnom kvizu Jeopardy dvojicu najboljih natjecatelja. Ako ćemo biti pošteni, pobijedio je razvojni tim koji je smislio algoritme za razumijevanje prirodnog govora i analitičko pretraživanje ogromnog broja podataka. Ne radi se tu samo o predstavi za publiku, jer Watson sada rješava ozbiljnije zadatke: treniraju ga kako bi liječnicima pomagao pri postavljanju dijagnoza. Projekt Watson predstavio je Richard Talbot, direktor proizvodnje IBM Power Systemsa. Eto prilike da spomenemo kako je OS na Watsonu Linux, kao i na većini superračunala. U slavljeničkom filmu IBM je među svojim ključnim prijelomnicama spomenuo i 1999. godinu, od kada pruža podršku za Linux i ulaže u njegov razvoj.

Predavanja su se događala paralelno u pet "trekova", odnosno sljedova: Stoljeće inovacija, Pametnije odluke, Tajne IT infrastrukture, Pametnija rješenja i Sponzori. Ponekad je teško odabrati između dva ili više predavanja koja se odvijaju u isto vrijeme u različitim dvoranama. Od prezentacija koje sam uspio pogledati posebno bih izdvojio dvije. Prvu su održali Marijan Vukušić i Zoran Klasnić, informatičari iz MUP-a, predstavivši sustav koji nadzire pristup povjerljivim podacima i upozorava na svaki pokušaj koji se kosi sa zadanim pravilima. Drugu su prezentaciju pod nazivom "E-spis – elektronički sudski spis", održale Ana Krnić i Martina Vrdoljak iz Ministarstva pravosuđa. To je po mom uvjerenju bila najbolja prezentacija na konferenciji. Prezentatorice su nas zasule konkretnim podacima i uvjerljivo objasnile prednosti novog informacijskog sustava koji je već u produkciji na 55 sudova. Dokumentacija koja prati sudski proces unosi se u bazu podataka preko zadanih formi, a izvještaji se dobijaju pomoću BI alata Cognos. Time se ubrzava i tipizira pisanje dokumentacije, ubrzava izvještavanje, lako se dolazi do podataka, na pr. o procesima koji su dugo otvoreni. Novi sustav obavlja raspodjelu poslova sucima, pazeći da svi budu podjednako opterećeni, te da izbor suca bude slučajan, uvažavajući pritom činjenicu da su neki suci specijalizirani za određenu vrstu procesa. Planira se uvođenje sustava za upravljanje dokumentima što podrazumijeva zamjenu papirnatih spisa elektroničkim. Po starom načinu rada dok su spisi na pr. kod vještaka, nitko ih drugi ne može dobiti, pa se trajanje procesa produžava. Kad se radi o rutinskim procesima suci mogu iz izbornika odabrati tipski tekst presude. Prezentatorice su nas uvjeravale da zbog toga rad sudaca neće postati površan, jer se tipski tekstovi koriste samo za rutinske presude poput ogluhe jedne od stranaka. Kontroliran pristup podacima omogućen je ovlaštenim osobama iz drugih državnih tijela, poput DORH-a, što povećava transparentnost sudskih procesa i ubrzava komunikaciju. Zanimljivo je da se obuka sudskih službenika za ovaj projekt obavlja uz pomoć CARNetovih e-learning alata.

Doprinos izgradnji pametnijeg planeta je i ušteda od 523.000 MWh struje, koju je IBM ostvario u zadnje dvije godine. To odgovara godišnjoj potrošnji grada veličine Splita. Ušteda je ostvarena između ostalog konsolidacijom, zamjenom starih servera novijima koji podržavaju virtualizaciju i manje troše. Možda je uštedi doprinio i prezentirani centar za nadzor mrežnih operacija, sa senzorima (probe) koji osim mrežne opreme, servera i mrežnih servisa može nadzirati i rad uređaja koje u svijesti ne povezujemo s računalima. Naime sve je više uređaja različitih namjena koji se mogu umrežiti i dobiti IP adresu, poput hladnjaka, a napravljeni su senzori i za jednostavne sprave poput žarulja.

Spomenimo i predstavljanje IBM Global Financinga, ponudu fleksibilnog financiranja pod uvjetima koji su povoljniji od onih koje daju banke.

Ovogodišnjem IBM Forumu prisustvovala su, uključujući moju malenkost, samo tri informatičara iz CARNetove zajednice.