DORS/CLUC 2014

CARNet je kao medijski pokrovitelj ovogodišnje konferencije o otvorenim računalnim sustavima DORS/CLUC 2014 snimao predavanja. Za sve koji nisu uspjeli prisustvovati konferenciji snimke su dostupne na http://mod.carnet.hr.

Bilo je to, kao i svake godine, druženje "zaljubljenika" u otvoreni kod, ali i poduzetnika koji softverom otvorenog koda rješavaju poslovne probleme. Predavanja su održana 16-18.6. u prostorijama Gospodarske komore, koja je bila jedan od sponzora konferencije. U uvodnim predavanjima spominjao se napredak u poslovnom korištenju softvera otvorenog koda, uz uobičajene zamjerke na račun države, koja se načelno zalaže za otvoreni kod i otvorene standarde, ali je primjena tih načela u praksi sporadična.

Da nije sve tako crno saznali smo od predavača iz tvrtke Apis IT, koja iz Zagrebačke prerasta u državnu IT tvrtku. Svoj projekt fiskalizacija zasnovali su na Linuxu. U sustavu je dosad obavljelno preko 3 milijarde transakcija. 77.000 korisnika dnevno napravi 6-10 milijuna transakcija. Linux se pokazao kao pouzdan, raspoloživost je stopostotna. Među novim projektima spomenuli su OpenERP, kojeg će najprije implementirati u svojoj tvrtki, a zatim i u tijelima državne uprave. O istoj temi je predavao Darko Topolko iz tvrtke Ultima: "e-Government na otvorenim tehnologijama".

Tvrtka Perpetuum Mobile, koju znamo kao Microsoft partnera i od koje su mnogi od nas kupovali licence za Microsoftove proizvode, poznata je i po vlastitom softveru za e-trgovinu iSite. Na DORS-ima su predstavili svoj novi proizvod, iSite Open. Njihovi su razlozi prihvaćanja otvorenog koda izrazito racionalni: razvoj vlastitog softvera je skup i dugotrajan proces, pa nije lako brzo odgovarati na zahtjeve kupaca. Drupal nije samo CMS otvorenog koda, nego i velika zajednica korisnika i razvijatelja. Korištenjem Drupala u stanju su brže reagirati na zahtjeve korisnika, jer je velika većina rješenja već dostupna u obliku dodatnih modula, koje je lako prilagoditi ako ne odgovaraju baš 100%. U Perpetuumu su razvili i vlastite module, koje namjeravaju vratiti zajednici.

Hrvatski ogranak Styrie, izdavači Večernjaka i 24sata, u svom data centru koriste Linux i ostale proizvode otvorenog koda. Ne radi se samo o rezanju troškova, već i o tome da su to napredne tehnologije. O tome je pričao kolega Stjepan Zlodi, u predavanju “Zašto, kako i što od tehnologija otvorenog koda koristimo u razvoju?”

Istaknut ćemo nekoliko predavanja koja nam se čine zanimljivima, pa smatramo da ih se iplati pogledati/poslušati naknadno.

Harald Welte održao je dva predavanja: “Osmocom.org – Mobilna komunikacija otvorenog koda” i “OpenBSC – korištenje vlastite GSM mreže”. Hakiranje TCP/IP protokola je dosadno, time se svi bave, pa se zato Harald posvetio istraživanju brojnih drugih komunikacijskih protokola koji se danas koriste. Saznali smo da satelitski telefoni pri uspostavljanju veze najprije šalju svoju geografsku lokaciju u nekriptiranom obliku, pa je banalno napraviti zemljovid na kojem se vide aktivni satelitski telefoni. Sveučilišta u svojim labovima ne istražuju GSM mreže, jer je oprema preskupa. Samo je jedno njemačko sveučilište nabavilo potrebnu opremu i svom labu omogućuje studentima upoznavanje s tehnologijom. Harald je dio tima koji razvija open source programe koji podržavaju protokole koji se koriste u mobilnim mrežama. Pokazao nam je spravicu, veličine manjeg preklopnika, s kojom se može podići privatna GSM mreža. Za to treba zatražiti dozvolu od države, ali je nije teško dobiti ako se želi izgraditi izolirana mreža, bez pristupa mrežama komercijalnih telekoma. Iako softver podržava i takvo spajanje, zapreke za izgradnju privatne mreže su na zakonodavnoj razini, više ne na tehničkoj, pogotovo otkad je dostupan slobodan softver. Spomenuo je da su u Meksiku u izoliranim planinskim selima gdje nema signala komercijalnih operatera složili privatnu mrežu. Siromašni meksički seljaci sad kupuju jeftine polovne mobitele s kojima mogu nazivati susjede.

Elizabeth Krumbach Joseph, zaposlenica HP-a, održala je predavanje “Continuous Integration system for OpenStack developers”.  Predstavila je razvojni sustav koji omogućava programerima da u repozitorij koda dodaju svoje rutine, a sustav automatski pokreće kompiliranje. U slučaju greške sporni kod se izuzima iz repozitorija, autori dobiju obavijest i nakon unosa ispravaka cijeli se postupak ponavlja. Koriste se programi za pretraživanje logova i automatski generiraju obavijesti o greškama. Elizabeth nam je objasnila da slobodni kod više ne razvijaju amateri, već dobro plaćeni profesionalci zaposleni u tvrtkama koje koriste sustave za kontrolu kvalitete.

Dobrica Pavlinušić predstavio je “Ganeti – oblak za po doma”. Radi se o otvorenoj cloud tehnologiji koja ne zahtijeva storage, već se redundantnost podataka osigurava korištenjem slobodnog prostora na diskovima raspoloživim u serverima. To je oblak za siromahe, pa bi mogao biti zanimljiv i ostatku akademske zajednice. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu već ga koriste, osiguravši se na taj način od kvarova koji se mogu očekivati na starijim serverima. Njegov kolega Luka Blašković održao je radionicu na kojoj su prisutni mogli i sami iskušati Ganeti.

Marian Marinov, bugarski haker, demonstrirao je kako unosi izmjene u kod i proizvodi svoje verzije softvera, a da se ne mora potruditi da bi shvatio kako funkcionira cjelina. Na taj način brzo dobije svoju, sigurniju inačicu softvera otvorenog koda. Predavanje je nazvao  “The idiot’s approach to patching”.

Miklos Vajna (“Libre Office – what we fixed in 4.2/4.3″) objasnio je kako je i zašto nastao Libre Office, odvojak Open Officea. Developeri nisu bili zadovoljni kad je Oracle preuzeo projekt nakon kupovine tvrtke SUN. Procedura za svaki pa i najmanji ispravak je bila spora i komplicirana, trebalo je prizvoditi golemu količinu dokementacije. Pojednostavljivanjem procedure omogućen je brži tempo razvoja, pa je Libre Office postao bolji proizvod. U predavanju je spomenuo brojne novosti koje donosi nova inačica.

Sistemce će vjerojatno zanimati i izlaganje kolege s FER-a Ivana Vorasa “Pushing the limits – ekstremna optimizacija servera”.

Ovogodišnji su DORS-i bili izuzetno zanimljivi. Tri su dana ispunjena predavanjima od jutra do navečer. Nismo ih sve nabrojali, ali su dostupna na CARNetovu medijskom serveru. Dovoljno je u polje za pretraživanje upisati DORS/CLUC 2014.

Vidimo se na DORS-ima 2015!