Premalo žena u IT sigurnosti

Premda već godinama raste interes žena za zapošljavanjem na IT poslovima, postoje grane ove industrije u kojima su one prava rijetkost. Riječ je o informacijskoj sigurnosti, jednoj od najbrže rastućih grana IT-a. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu od 2500 osoba koje su 2012. godine završile obuku iz područja informacijske sigurnosti svega 6,2 posto su žene. Broj žena iz godine u godinu opada, dok usporedo, broj muških kolega zainteresiranih za ovu granu raste stopom većom od 100 posto. Kako je ženama u CARNetovoj zajednice, pitali smo nekolicinu kolegica.

Tvrke koje pružaju usluge treninga smatraju da je stvar u percepciji po kojoj je IT pretežno muško zanimanje zbog čega se žene radije fokusiraju na druga područja.

Zašto je to bitno? Britanska uprava za reviziju u ovogodišnjem izvješću naglašava kako računalne prijevare godišnje odnose između 18 i 27 milijardi funti. I organizacije koje okupljaju poslovne žene naglašavaju kako bi veće uključivanje žena u IT industriju pozitivno utjecalo na ekonomski rast od 0,5 posto godišnje te povećalo bruto društveni proizvod za čak 10 posto do 2030.

U Hrvatskoj je teško doći do egzaktnih podataka koliko žena radi isključivo na poslovima informacijske sigurnosti, a kamoli kako bi se to odrazilo na ekonomski rast zemlje. Stoga smo s nekoliko kolegica porazgovarali o njihovom interesu za taj posao i kako uopće funkcioniraju u pretežno muškoj IT sredini.

Lada Sartori, voditeljica Odjeljka za razvoj i održavanje mreža i sklopovlja Računarskog centra FESBa u Splitu kazala nam je kako na njenoj ustanovi nema niti jedne osobe zadužene isključivo za poslove informacijske sigurnosti, no kako se ona tim segmentom bavi u okviru kolegija na fakultetu, prirodno joj i na ustanovi pripada taj posao.

„Osobno me posao samo u segmentu informacijske sigurnosti ne privlači, jer sam prije svega mrežar. No, slažem se kako bi sigurnost trebala postati veći prioritet nego što to sada jest. To je svakako segment koji nije dovoljno pokriven, pa bih možda mladim snagama koji ulaze u ovaj posao preporučila da se opredijele za njega, ukoliko bi posao bio dovoljno perspektivan i izazovan“, istaknula je Lada.

Također je dodala kako svoj posao "sistemašice" među pretežno muškim kolegama ne bi mijenjala, jer u dosadašnjoj karijeri nikada nije imala problem s neuvažanjem mišljenja i znanja.

Kakvo je stanje što se tiče informacijske sigurnosti na Muzičkoj akademiji u Zagrebu upitali smo Petru Mitrović, voditeljicu Ureda za informatičku podršku.

„Na našoj ustanovi, nažalost, ne postoji jedna osoba specifično odgovorna za informacijsku sigurnost. U različitim segmentima trenutno se time bave kadrovska, pravna i informatička služba. Osobno se ne vidim u tom segmentu, premda je nedvojbeno riječ o rastućem trendu u IT-u. Žene bi se svakako trebale više zapošljavati u informacijskoj sigurnosti, jer bi zbog alternativne „ženske“ perspektive bile korisne i uspješne“, dodala je Petra.

Kad je riječ o funkcioniranju u muškom miljeu, također ima samo riječi hvale.

„Nikad nisam doživjela nikakav oblik diskriminacije. Nakon eventualno uzdignute obrve uslijedio bi ponekad komentar poput: „cura sistemac – super“ i tu je za njih stvar bila riješena“, kazala je Petra. Dodaje kako pohvale za odrađeni posao nisu rijetkost te da nikada nije sama kad iskrsne problem, jer iza nje uvijek stoji mala vojska na koju se može osloniti u nevolji.

Katica Rakovac, voditeljica službe za informatičku potporu u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek također samostalno obavlja sve poslove, pa tako i sve što pripada informacijskoj sigurnosti.

„Informacijska sigurnost mi je zanimljivo područje. Ukoliko bi mi se ukazala dobra prilika za posao isključivo u toj grani IT-a, svakako bi o tome razmislila. Žene bi se danas trebale više usmjeravati na poslove informacijske sigurnosti i sigurna sam da bi to bilo jako dobro za struku“, kazala je Katica. Dodala je kako na njenoj ustanovi vlada ravnopravna radna atmosfera.

“Kolege me u pravilu smatraju ravnopravnom, premda ima slučajeva da su oprezni dok se ne uvjere kako i ja mogu riješiti problem poput njih. To je posao na kojem se stalno dokazuješ, pa stoga treba biti uporan i spreman na puno prepreka“, ističe Katica.

Biljana Šupe, sistemašice s Veleučilišta u Šibeniku poslovni odnos s muškim kolegama karakterizira pozitivno. “Muške kolege u mojoj ustanovi daju mi podršku i cijene moj rad. No, odnos prema meni kao sistemcu i mom doprinosu je jako loš. Isti problem imaju mnogi sistemci bez razlike u spolu. Potpuno sam ravnopravna u nepravdi koju sustav visokog školstva provodi prema informatičarima”, istaknula je Biljana.

Dojam je kako sve ove osobe posao sistem inženjera ne rade isključivo zbog plaće, već zbog mogućnosti konstantnog usavršavanja, učenja i rada na novim tehnologijama. Stoga se nadamo kako će njihov entuzijazam u nekom trenutku biti prepoznat i kod struktura koje donose odluke u sustavu visokog obrazovanja.

Vote: 
0
No votes yet