Kakva će biti sudbina MySQL-a?

Vjerovali ili ne, najviše korišten sustav za upravljanje relacijskim bazama podataka je besplatni MySQL. Čovjek bi pomislio da je to potvrda kvalitete, ali na prošlogodišnjem CUC-u Dinko Korunić je iznio svoja negativna iskustva, stečena u projektima u kojima se MySQL nije uspijevao nositi s velikim opterećenjima.

Ruku na srce, uvijek se smatralo da je MySQL "mala baza", pogodna za web aplikacije, gdje je manje unosa podataka, a više čitanja. Za ozbiljnije poslove preporučivane su komercijalne baze ili PostgreSQL, također open source proizvod. No MySQL je postao dio LAMP sustava (Linux, Apache, MySQL, PHP/Perl/Python) koji pokreće brojne web siteove, što mu je zagarantiralo uspjeh, a s vremenom se razvijao kako bi bio sposoban uhvatiti se u koštac sa zahtjevnijim zadaćama.

MySQL je proizvod švedske tvrtke MySQL AB osnovane 1995. Tvrtka se lijepo razvila, otvorivši još jedan središnji ured u Kaliforniji i podružnice u nekoliko europskih gradova, pa čak i u Tokiju. Sa 400 zaposlenika u 25 zemalja, postala je jedna od najvećih open source tvrtki. Zanimljivo je da je 70% zaposlenka radilo od kuće! MySQL je ostao pod GPL licencom, a tvrtka je zarađivala naplaćujući konzultanske usluge, podršku i edukaciju, kao i dodatke MySQL-u koji su zatvorenog koda. Korisnici koje se osjećaju sigurnije ako iza softwarea stoji tvrtka s kojom se može ugovoriti dugoročna podrška mogle su koristiti MySQL kao i svaki drugi komercijalni software.

MySQL AB je 2008. sa Sunom dogovorio preuzimanje, pa je tvrtka promijenila vlasnika za sumu od milijardu dolara! Popularnost se očigledno isplatila. Sve je bilo u redu dok Sun nje dospio u teškoće, pa ga je 2010. kupio Oracle. Ne znamo što se tada događalo unutar novonastalog konglomerata, ali mnogi nagađaju da Oracle, čiji je RDBMS na drugom mjestu po broju korisnika, nije namjeravao ozbiljno podržavati konkurentski proizvod. Kako bilo da bilo, razvojni tim koji je stajao iza MySQL-a odlučio je dati otkaz. Većina sada radi za tvrtku MariaDB, gdje ih je okupio Michael Widenius, finac koji je započeo projekt i jedan je od osnivača tvrtke MySQL AB.

Oracle je kupovinom Suna dobio i OpenOffice i preimenovao ga u Oracle Open Office. Razvojni tim  reagirao je na isti način kao i MySQL ekipa, napuštanjem Oracla. Osnovali su Open Document Foundation, preuzeli kod i nastavili ga razvijati. Njihova se verzija zove LibreOffice i s vremenom postaje dio poplarnih distribucija Linuxa. Oracle odustaje od OpenOfficea i prepušta ga Apache inkubatoru, koji ga distribuira pod Apache licencom kao Apache OpenOffice. Tako je open source zajednica završila sa dva paralelna projekta, što baš i nije racionalno rješenje.

I MySQL je doživio nekoliko "forkova". Drizzle se razvija u smjeru pojednostavljene i brze baze koja će se koristiti kao infrastruktura za web i cloud aplikacije. Drugi je MariaDB, kojeg održava izvorni razvojni tim, a treći Percona Server. Zanimljivo je da i MariaDB I Percona umjesto InnoDB koriste XtraDB kao "storage engine". XtraDB je je kompatibilan s InnoDB, ali s mnogo boljim performansama.

Vrijeme će pokazati koja će od ovih razvojnih grana biti uspješnija. Možda će se razviti u proizvode koji zadovoljavaju različite potrebe svojih korisnika? U međuvremenu je i dalje dostupan Oracle MySQL. Ako vam je na umu novi projekt koji zahtijeva RDBMS, više se ne morate automatski odlučiti za MySQL i InnoDB, već razmislite što vam je dugoročno isplativije. Dinko Korunić koristi Percona server i kaže da je izuzetno zadovoljan s njime, ali će isprobati i MariaDB kad se za to ukaže prilika. Možda vam njegovo iskustvo pomogne u odluci.

Hoćemo li skraćenicu LAMP, koja se već udomaćila, preimenovati u LAPP, ako prevlada Percona, ili će ostati LAMP, jer MariaDB ima isto početno slovo? Ili će MySQL po inerciji ostati još dugo vremena ostati u masovnoj upotrebi, jer većina korisnika neće dospjeti do granica na kojima njegova pouzdanost posustaje? Bit će zanimljivo pratiti daljnji razvoj ovog proizvoda otvorenog koda koji se po prihvaćenosti pokazao izuzetno uspješnim.